Značaj namaza u islamu

Pitanje:

 

Koji je značaj namaza u islamu?

Odgovor:

Hvala pripada Allahu.

Važnost namaza u islamu je tolika da se ne može shvatiti. To je prvi šart islama kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo nakon šehadeta, sa kojim se postaje musliman. Namaz je bio obavezan svim poslanicima i ljudima. Allah je objavljivao njegovu obavezu u veličanstvenim situacijama. Na primjer, kada je Allah pričao sa Musaom, rekao je, prijevod značenja:

"Tebe sam izabrao, zato ono što ti se objavljuje slušaj! Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!" [Tā Hā 20: 13-14]

Slično, namaz je naređen Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, tokom mi'radža (uzdizanje na nebesa). Čak, kada Allah hvali vjernike, kao na početku sure El-Mu'minūn, jedan od prvih opisa vjernika jeste njihovo čuvanje namaza, koji namaz ponizno obavljaju.

Jednom je neki čovjek pitao Poslanika, sallalllahu alejhi ve sellem, o najboljem djelu. Poslanik, salllalahu alejhi ve sellem, je rekao da je najbolje djelo namaz. Onda je čovjek pitao i opet pitao. Prva tri puta je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Namaz", a četvrti puta je rekao: "Džihad na Allahovom putu." Ovu verziju bilježe Ahmed i Ibn Hibban. Šejh Albani kaže da je hadis hasen u Sahih et-Terhib ve-t-Terhib, 1/150.  Bejrut: El-Mekteb El-Islami, 1982.

Na važnost namaza je ukazano u mnogim Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, hadisima. Na primjer, kada je rekao:

"Prva stvar za koju će rob biti pitan na Sudnjem Danu jeste namaz. Ako on bude ispravan i ostala će djela biti ispravna. A ako on bude neispravan i ostala djela će biti neispravna." Zabilježio ga je Taberani. Šejh Albani ga je ocijenio kao sahih u Sahih el-Džami', 1/503.

Važnost namaza leži u tome da bez obzira koja djela radimo u životu, najvažniji aspekt jeste naš odnos sa Allahom, a to je iman (vjera), bogobojaznost, iskrenost, i obožavanje Allaha. Ovaj odnos između roba i Allaha je namazom dokazan i praktično primjenjen, kao što se i povećava i jača namazom. Tako da, ako je namaz dobar i ispravan, ostala djela će biti dobra i ispravna; a ako namaz nije dobar i ispravan, onda će ostala djela biti loša i neispravna, kao što je to rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

 U stvarnosti, namaz koji je ispravno obavljen - sa stvarnim sjećanjem na Allaha i okretanjem Njemu za oprost - će imati trajan uticaj na čovjeka. Nakon što završi namaz, njegovo srce će biti ispunjeno spomenom na Allaha. Bojati će se Allaha i također će se nadati Allahu. Nakon što to osjeti, neće htjeti otići iz tog povlaštenog položaja u onaj kada je nepokoran Allahu. Allah je spomenuo ovu osobinu namaza kada je rekao, prijevod značenja:

"Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno" [El-'Ankebūt  29:45]

Nedvi je opisao ovu osobinu rječito, na sljedeći način:

"Njegov cilj jeste da stvori unutrašnje ja čovjeka, duhovnu snagu, svjetlo vjere, i svjesnost o Allahovom nadzoru što mu pomaže da uspješno ustraje protiv svih vrsta zala i iskušenja, i da ostaje ustrajan u vremenu iskušenja i razilaženja i da se zaštiti od slabosti tijela i neumjerenih prohtjeva." Nedvi, 24.

Sveobuhvatni uticaj koji treba da ima ispravno obavljen namaz na čovjeka je pojašnjen u Kur'anskim ajetima, prijevod značenja:

"Čovjek je, uistinu, stvoren malodušan: kada ga nevolja snađe – brižan je, a kada mu je dobro – nepristupačan je, osim vjernika, koji molitve svoje budu na vrijeme obavljali" [El-Me'āridž  70:19-23]

Što se tiče ahireta (sljedećeg svijeta), Allahov oprost i Njegovo zadovoljstvo su usko vezani za namaz. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:

"Allah je učinio obaveznim pet namaza (fazrovi op. pre.). Ko god upotpuni abdest, klanja ih u propisanim vremenima, upotpunjuje ruku'-e, sedžde i ima hušu' ¹ ima obećanje od Allaha da će mu oprostiti. A ko god to ne uradi nema obećanje od Allaha. Može mu ili oprositi ili ga kazniti." Malik, Ahmed, Ebu Davud, En-Nesai i drugi. Šejh Albani kaže da je sahih u Sahih El-Džami', 1/616.

Namaz je oblik pročišćavanja za čovjeka. On se okreće svome Gospodaru i sastaje se sa Njime pet puta dnevno. Kao što je naznačeno iznad, ovo stajanje koje se ponavlja u danu treba čovjeka čuvati od činjenja grijeha u tom danu. Štoviše, to treba da bude vrijeme žaljenja i pokajanja, na primjer da iskreno traži od Allaha oprost za one grijehe koje je počinio. Dodatno, namaz sam po sebi je dobro djelo koje briše neka loša djela koja je počinio. Ove stvari mogu se vijdeti u sljedećem hadisu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

"Ako bi osoba imala rijeku kraj kuće i kupala se u njoj pet puta dnevno, da li mislite da bi ostalo nečistoće na njemu? Ljudi su rekli: 'Nikakva nečistoća ne bi ostala na njemu.' Poslanik, salllallahu alejhi ve sellem, je onda rekao: 'To je kao i sa pet dnevnih namaza: Allah njima briše grijehe.'" Buharija i Muslim.

U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:

"Pet dnevnih namaza, Džuma do Džume brišu ono što je od grijeha bilo između njih." Muslim

¹Prisutan je svojim srcem u namazu. Onda se taj osjećaj u srcu odrazi na tijelo. Osoba postane mirna i smirena. Njegov pogled je također oboren. Taj osjećaj u srcu čak utječe i na njegov glas. Za više detalja o ovome (kao i o razlici između hušu' i huzu'), pogledajte Muhammed eš-Šaji, El- Furuk el-Lugavijjeh ve Atharahaa fi Tefsir el-Kur'an el-Kerim, 249-254. Rijad: Mektebeh el-Ubejkan.

Odgovorio: Džemaludin Zarabozo
Izvor: http://islamqa.info/en/12305