Pitanje:
Da li je dozvoljeno klanjati iza imama koji piše zapise, za koje neki ljudi
vjeruju da daju zaštitu od sihra i uroka? Ako nije dozvoljeno, kako trebamo
postupiti? Imajte na umu da živimo u selu gdje ima samo jedna džamija, gdje
namaz predvodi ovaj imam.
Odgovor:
Hvala pripada Allahu.
Hvala pripada Allahu.
Prvo:
Nije dozvoljeno nositi zapise, čak i
ako sadrže ajete, zbog općenitosti riječi Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem: „Ko okači hamajliju, Allah mu nikad ne ispunio njegov
cilj, a onaj ko nosi školjku, Allah ga nikad ne zaštitio od onoga od čega
strahuje.“ Zabilježio ga je Imam Ahmed (17440); sahihom ga je ocijenio
Šu'ajb el-Arna'ut u Tahkiku-l-Musned.
I rekao je, sallallahu alejhi ve
sellem: „Ko god nosi hamajliju počinio je širk (tj. izjednačio je nešto sa
Allahom u onome što je samo Allahovo pravo).“ Zabilježili su ga Ahmed i
Hakim; sahihom ga je ocijenio šejh Albani u Sahihu-l-Džami', 6394.
Ako se hamajlija sastoji samo od
Kur'anskih ajeta, ima razilaženje kod učenjaka o njenoj dozvoljenosti, ali
najispravnije mišljenje je da i to nije dozvoljeno, zbog općenitog značenja
dokaza, i da bi se zatvorili putevi koji vode u širk, jer to većinom uključuje
da se omaložavaju ajeti, jer ljudi većinom spavaju noseći te hamajlije, ili
ulaze u kupatilo sa njima itd.
Navodi se u Fetava el-Ledžneh
ed-Da'imeh (1/212): „Učenjaci su jednoglasni po pitanju zabrane zapisa koji
sadrže bilo šta mimo Kur'ana, ali se razilaze ako se sastoji samo od ajeta.
Neki kažu da je dozvoljeno, a neki da nije. Mišljenje da to nije dozvoljeno je
bliže ispravnom, zbog općenitog značenja hadisa i da bi se zatvorili putevi
koji vode u širk.“
Pogledajte odgovore na pitanja pod
brojevima 10543 i 20349.
Drugo:
Ako zapisi koje piše ovaj imam sadrže
bilo kakav širk, kao što je traženje od bilo koga mimo Allaha,subhanehu ve
te'ala, od džina ili meleka ili dobrih ljudi, ili je ovaj imam od ljudi koji
rade širk, ili tvrdi da zna nešto od gajba (nevidljivog svijeta), nije
dozvoljeno klanjati iza njega. Ali ako nema širka i on je muvehhid (tj.
potvrđuje Allahovu jednoću), onda je dozvoljeno klanjati iza njega. Bilo kako
bilo bitno je posavjetovati ga, jer su bilo kakvi zapisi zabranjeni, kao što
smo naveli iznad.
Stalna komisija za fetve je upitana o
obavljanju namaza iza osobe koja piše zapise ljudima, i oni su odgovorili: „Dozvoljeno
je klanjati iza osobe koja piše zapise samo od Kur'ana i dova koje su propisane
u islamu, ali ih ne bi trebao pisati jer ih nije dozvoljeno nositi. Ali ako
zapisi sadrže širk, osoba ne treba klanjati iza onoga ko to piše i bitno mu je
pojasniti da je to širk. Onaj ko ga treba posavjetovati je onaj ko je upoznat
da on to radi.“ Fetava el-Ledžneh ed-Da'imeh, 3/65.
Šejh Salih el-Fevzan, rahimehullahu
te'ala, je upitan o klanjaju iza osobe koja piše zapise, i on je odgovorio: „Što
se tiče toga što ste spomenuli o pisanju zapisa, o zapisima se može više
govoriti. Ako su ti zapisi sadrže riječi širka, dovu nekome mimo Allaha,
subhanehu ve te'ala, i nepoznatim imenima, nije ih dozvoljeno pisati niti
nositi, prema jednoglasnom mišljenju svih islamskih učenjaka, jer su oni širk.
Osoba ne treba klanjati iza ove osobe (koja piše takve zapise). Ali ako se ovi
zapisi sastoje samo od Kur'ana, dozvoljenih dova i dova prenesenih od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, onda je ovo pitanje oko kojeg se
učenjaci razilaze. Neki kažu da je ovo dozvoljeno, dok drugi kažu da nije, i
stav da nije dozvoljeno je sigurniji, jer otvaranje vrata njihovom pisanju i
nošenju je od sredstava koja mogu voditi do nošenja zabranjenih zapisa, i jer
pisanje Kur'ana u vidu zapisa izlaže Kur'anS stvarima koje njemu ne dolikuju i
mjestima gdje nije dozvoljeno unijeti Kur'an. Ali nema ništa sporno u klanjaju
iza onoga ko piše ove zapise.
Da zaključimo: ako pisanje zapisa
uključuje izraze širka, nepoznatih imena, dozivanje nekog mimo Allaha ili
traženje pomoći od šejtana, stvorenja ili džina, ovi izrazi su širk, i onaj ko
ih piše ili nosi, znajući šta sadrže, je mušrik. Ali ako su sačinjeni od
Plemenitog Kur'ana, sigurnije je da se i oni ne koriste i da se ostave.“ El-Munteka min Fetava el-Fevzan
Šejh Ibn Baz, rahimehullahu te'ala, je
upitan: „Da li je dozvoljeno klanjati iza imama koji je sihirbaz i varalica, znajući da neki od njih znaju učiti Kur'an
veoma dobro? Molim vas da nas posavjetujete, Allah vas nagradio.“
On je odgovorio:
„Ako je imam varalica i tvrdi zna gajb
(nevidljivi svijet) ili slijedi mitove u radi loša djela, nije dozvoljeno
izabrati ga za imama ili klanjati iza njega, jer onaj ko tvrdi da ima znanje o
gajbu je nevjernik – molimo Allaha da nas sačuva od toga. Allah, subhanehu ve
te'ala, je rekao: 'Reci: 'Niko, osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna
gajb.''“ (Prijevod značenja En-Neml, 65) Isto se odnosi na sihirbaza; na
njega se odnosi isti propis kufra, jer je Allaha, subhanehu ve te'ala, rekao: „I povode se za onim što
su šejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije bio nevjernik –
šejtani su nevjernici: učili su ljude vradžbini i onome što je bilo nadahnuto
dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu. A njih dvojica nisu nikoga učili
dok mu ne bi rekli: 'Mi samo iskušavamo, i ti ne budi nevjernik!''
(Prijevod značenja El-Bekare, 102)
Ali ako radi neke grijehe ali ne radi
djela koja izvode iz vjere kao što je sihr, ili da tvrdi da ima znanje o gajbu,
onda je namaz iza njega ispravan, iako je bolje potražiti nekog drugog koji je
boljeg ahlaka i koji je pobožniji, da bi se sačuvala vjera kod ljudi i da bi se
izbjeglo suprostavljanje onim učenjacima koji kažu da nije dozvoljeno klanjati
iza takvog. Griješnici ne trebaju biti imami, ali ako su već imami, dozvoljeno
je klanjati iza njih, jer ljudi mogu biti iskušani njima, i može postati
neophodno klanjati iza njih. Ali u slučaju onoga koji doziva bilo šta mimo
Allaha, ili koji traži pomoć od mrtvih, ne treba se klanjati iza takvog, jer
čineći ova djela on postaje nevjernik, jer su to djela mušrika protiv kojih je
se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, borio u Mekki i na drugim
mjestima. Molimo Allaha da popravi stanje muslimana, da ih blagoslovi
razumijevanjem njihove vjere, i da nad njima pretpostavi najboljeg od njih, a
on je Onaj koji sve čuje, Koji je blizu.“ Medžmu'u Fetava Ibn Baz, 9/287.
A Allah zna najbolje.
Odgovorio: Šejh Muhammed ibn Salih el-Munedždžid
Izvor: http://islamqa.info/en/104111
Izvor: http://islamqa.info/en/104111