Pitanje:
Koji je značaj namaza u islamu?
Odgovor:
Hvala pripada Allahu.
Važnost namaza u islamu je tolika da se ne može shvatiti. To
je prvi šart islama kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo
nakon šehadeta, sa kojim se postaje musliman. Namaz je bio obavezan svim
poslanicima i ljudima. Allah je objavljivao njegovu obavezu u veličanstvenim
situacijama. Na primjer, kada je Allah pričao sa Musaom, rekao je, prijevod
značenja:
"Tebe sam
izabrao, zato ono što ti se objavljuje slušaj! Ja sam, uistinu, Allah, drugog
boga, osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj – da bih ti
uvijek na umu bio!" [Tā Hā 20: 13-14]
Slično, namaz je naređen Poslaniku Muhammedu, sallallahu
alejhi ve sellem, tokom mi'radža (uzdizanje na nebesa). Čak, kada Allah hvali
vjernike, kao na početku sure El-Mu'minūn, jedan od
prvih opisa vjernika jeste njihovo čuvanje namaza, koji namaz ponizno
obavljaju.
Jednom je neki čovjek pitao Poslanika, sallalllahu alejhi ve
sellem, o najboljem djelu. Poslanik, salllalahu alejhi ve sellem, je rekao da
je najbolje djelo namaz. Onda je čovjek pitao i opet pitao. Prva tri puta je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Namaz", a četvrti puta je rekao: "Džihad na Allahovom putu." Ovu verziju bilježe Ahmed i
Ibn Hibban. Šejh Albani kaže da je hadis hasen u Sahih et-Terhib ve-t-Terhib,
1/150. Bejrut: El-Mekteb El-Islami,
1982.
Na važnost namaza je ukazano u mnogim Poslanikovim,
sallallahu alejhi ve sellem, hadisima. Na primjer, kada je rekao:
"Prva stvar za
koju će rob biti pitan na Sudnjem Danu jeste namaz. Ako on bude ispravan i
ostala će djela biti ispravna. A ako on bude neispravan i ostala djela će biti
neispravna." Zabilježio ga je Taberani. Šejh Albani ga je ocijenio kao
sahih u Sahih el-Džami', 1/503.
Važnost namaza leži u tome da bez obzira koja djela radimo u
životu, najvažniji aspekt jeste naš odnos sa Allahom, a to je iman (vjera),
bogobojaznost, iskrenost, i obožavanje Allaha. Ovaj odnos između roba i Allaha
je namazom dokazan i praktično primjenjen, kao što se i povećava i jača
namazom. Tako da, ako je namaz dobar i ispravan, ostala djela će biti dobra i
ispravna; a ako namaz nije dobar i ispravan, onda će ostala djela biti loša i
neispravna, kao što je to rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
U stvarnosti, namaz
koji je ispravno obavljen - sa stvarnim sjećanjem na Allaha i okretanjem Njemu
za oprost - će imati trajan uticaj na čovjeka. Nakon što završi namaz, njegovo
srce će biti ispunjeno spomenom na Allaha. Bojati će se Allaha i također će se
nadati Allahu. Nakon što to osjeti, neće htjeti otići iz tog povlaštenog položaja
u onaj kada je nepokoran Allahu. Allah je spomenuo ovu osobinu namaza kada je
rekao, prijevod značenja:
"Molitva,
zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno" [El-'Ankebūt
29:45]
Nedvi je opisao ovu osobinu rječito, na sljedeći način:
"Njegov cilj jeste da stvori unutrašnje ja čovjeka, duhovnu snagu,
svjetlo vjere, i svjesnost o Allahovom nadzoru što mu pomaže da uspješno
ustraje protiv svih vrsta zala i iskušenja, i da ostaje ustrajan u vremenu
iskušenja i razilaženja i da se zaštiti od slabosti tijela i neumjerenih
prohtjeva." Nedvi, 24.
Sveobuhvatni uticaj koji treba da ima ispravno obavljen
namaz na čovjeka je pojašnjen u Kur'anskim ajetima, prijevod značenja:
"Čovjek je,
uistinu, stvoren malodušan: kada ga nevolja snađe – brižan je, a kada mu je
dobro – nepristupačan je, osim vjernika, koji molitve svoje budu na vrijeme
obavljali" [El-Me'āridž 70:19-23]
Što se tiče ahireta (sljedećeg svijeta), Allahov oprost i
Njegovo zadovoljstvo su usko vezani za namaz. Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je rekao:
"Allah je učinio
obaveznim pet namaza (fazrovi op. pre.).
Ko god upotpuni abdest, klanja ih u propisanim vremenima, upotpunjuje ruku'-e,
sedžde i ima hušu' 1 ima
obećanje od Allaha da će mu oprostiti. A ko god to ne uradi nema obećanje od
Allaha. Može mu ili oprositi ili ga kazniti." Malik, Ahmed, Ebu Davud,
En-Nesai i drugi. Šejh Albani kaže da je sahih u Sahih El-Džami', 1/616.
Namaz je oblik pročišćavanja za čovjeka. On se okreće svome
Gospodaru i sastaje se sa Njime pet puta dnevno. Kao što je naznačeno iznad,
ovo stajanje koje se ponavlja u danu treba čovjeka čuvati od činjenja grijeha u
tom danu. Štoviše, to treba da bude vrijeme žaljenja i pokajanja, na primjer da
iskreno traži od Allaha oprost za one grijehe koje je počinio. Dodatno, namaz
sam po sebi je dobro djelo koje briše neka loša djela koja je počinio. Ove
stvari mogu se vijdeti u sljedećem hadisu Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ako bi osoba
imala rijeku kraj kuće i kupala se u njoj pet puta dnevno, da li mislite da bi
ostalo nečistoće na njemu? Ljudi su rekli: 'Nikakva nečistoća ne bi ostala na
njemu.' Poslanik, salllallahu alejhi ve sellem, je onda rekao: 'To je kao i sa
pet dnevnih namaza: Allah njima briše grijehe.'" Buharija i Muslim.
U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Pet dnevnih
namaza, Džuma do Džume brišu ono što je od grijeha bilo između njih."
Muslim
1Prisutan je svojim srcem u namazu. Onda se taj
osjećaj u srcu odrazi na tijelo. Osoba postane mirna i smirena. Njegov pogled
je također oboren. Taj osjećaj u srcu čak utječe i na njegov glas. Za više
detalja o ovome (kao i o razlici između hušu' i huzu'), pogledajte Muhammed
eš-Šaji, El- Furuk el-Lugavijjeh ve Atharahaa fi Tefsir el-Kur'an el-Kerim, 249-254. Rijad:
Mektebeh el-Ubejkan.
Odgovorio:
Džemaludin Zarabozo
Izvor: http://islamqa.info/en/12305
Izvor: http://islamqa.info/en/12305